Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu, od 31. listopada 1996. godine, prihvaćen je temeljem članka 112. Zakona o visokim učilištima i članka 33. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, novi nastavni program sveučilišnoga dodiplomskog studija Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prethodno je 15. listopada 1996. godine dobiveno i pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu Republike Hrvatske, koje je prije toga imenovalo strano povjerenstvo za ocjenu kakvoće predloženoga nastavnog plana i programa, posebno sa stajališta njegove međunarodne usporedivosti.

Budući da se radi o promjeni nastavnog programa od velikog značaja, kako za nastavnike Geodetskog fakulteta, tako i za njegove studente, smatram korisnim upoznati čitatelje "Ekscentra" s najvažnijim činjenicama u svezi toga.

2. Kratko o povijesti nastave iz geodezije u Hrvatskoj

Geodetska nastava u Hrvatskoj započela je 1860. godine na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, i to kao posebni tečajevi. Godine 1898. je osnovana Kraljevsko-šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj se pored ostaloga predavala i geodezija. Deset godina kasnije se na Šumarskoj akademiji uvodi poseban Geodetski tečaj, koji je imao gotovo istovjetne planove i programe s onima na tadašnjim visokim školama u Pragu i Beču. Taj tečaj dobiva svoj akademski status 1919. , kada prelazi na novoosnovano učilište - Tehničku visoku školu.

1920. godine prerasta Geodetski tečaj u Geodetski odjel Tehničke visoke škole, u kojem se nastava izvodila u osam semestara. 1923. godine se ovaj odjel spaja s Kulturno-inženjerskim odjelom u Geodetsko-kulturnotehnički odjel. Tri godine kasnije ulazi Tehnička visoka škola u sastav Sveučilišta u Zagrebu, i to kao Tehnički fakultet s odgovarajućim odjelima. Geodetsko-kulturnotehničkom odjelu pripadale su tada Katedra za geodeziju, Katedra za primijenjenu geodeziju i Katedra za višu geodeziju. Opći su se predmeti slušali na katedrama drugih odjela. Krajem 1946. uvodi se geodetsko i melioracijsko usmjerenje, da bi ovo zadnje bilo ukinuto pet godina kasnije. Znatne promjene u organizaciji geodetske nastave dogodile su se 1956. godine. Tada su od bivših odjela Tehničkog fakulteta nastala četiri nova fakulteta, od kojih je jedan bio Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (AGG). Na Geodetskom odjelu uvode se novi kolegiji, osnivaju nove nastavno-znanstvene jedinice te pribavlja nova nastavna pomagala i instrumente.

Godine 1962. dolazi do osnutka samostalnoga Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Treba istaći da je naš fakultet, koji ove godine slavi 35 godina samostalnog postojanja, jedna od vrlo rijetkih takvih institucija u svijetu. U početku je Geodetski fakultet imao dva usmjerenja: geodetsko i kulturnotehničko, da bi studij kulturne tehnike bio nažalost ukinut 1985. godine. Fakultet je 1975. organiziran u šest zavoda, a tada je donešen i novi nastavni plan i program studija, koji se znatnije mijenja 1978. godine. Dodatno je 1981. uveden i studij više stručne spreme. Ponovna reforma nastave provedena je 1985. godine, te prihvaćeni Okvirni obrazovni programi za profile inženjer geodezije i diplomirani inženjer geodezije. Iako je tada bilo uloženo puno truda, ipak se može konstatirati da je to bilo samo dotjerivanje dotadašnje tradicionalne geodetske nastave. Stoga se 1994. godine započelo s radom na novom nastavnom programu, o kojemu je ovdje riječ.

3. Novi nastavni plan sveučilišnoga dodiplomskog studija

Brzi razvoj geodetske struke i znanosti, te mjerne tehnike zadnjih desetak godina, glavnim je razlogom radikalne reforme dotadašnjeg nastavnog plana i programa. U to vrijeme dekan je fakulteta bio prof. dr. sc. Ladislav Feil, a prodekani prof. dr. sc. Teodor Fiedler i prof. dr. sc. Tomislav Bašić. Analizirajući postojeće modele po kojima se odvija nastava geodezije u svijetu: angloamerički i posebno centralnoeuropski model, napravljen je pregled nastavnih planova na devet njemačkih fakulteta (TU Berlin, UNI Bonn, TH Darmstadt, TU Dresden, TU Hannover, UNI Karlshrue, TU München, UNI der Bundeswehr München i UNI Stuttgart), i na jednom austrijskom (TU Beč). Studij geodezije u Njemačkoj traje osam semestara s prosječno nešto manje od 30 sati predavanja i vježbi tjedno. Kod toga, prva četiri semestra čine osnovni studij, a slijedeća četiri stručni studij. Na osam od ovih devet fakulteta postoje usmjerenja, na koja otpada oko 20% ukupne satnice. Studiranje geodezije u Beču traje pet godina uz mogućnost biranja tri usmjerenja. Značajno je odmah spomenuti de se u Beču nakon uspješno položenog diplomskog ispita dobiva titula Mr. Ing.

Kod izrade novih nastavnih planova u Njemačkoj i Austriji uočena je promjena u sljedećim područjima:

• kompjutorska obrada podataka pomaknuta je na prva godišta studija kako bi se sve vježbe mogle izvoditi na računalima,
• sadržaj kolegija iz područja Geoinformacijskih sustava stalno je prilagođavan potrebama prakse,
• u kolegijima kao što su Kartografija, Fotogrametrija, Daljinska istraživanja, ali i drugima, uvedene su što je moguće više digitalne tehnike,
• u predmetima Viša geodezija, Fizikalna geodezija i Astronomija dane su osnove, a prikaz klasičnih metoda skraćen je na račun modernih satelitskih metoda,
• više je naglašen značaj predmeta kao što su Katastar i Uređenje zemljišta.

Istaknimo, članovi međunarodnog Povjerenstva za vrednovanje nastavnog plana i programa dodiplomskog studija Geodetskog fakulteta, koje je imenovalo Nacionalno vijeće za visoku naobazbu, redom su vrsni znanstvenici i stručnjaci iz najvažnijih područja geodezije. Pored nekih dobronamjernih primjedbi, više u smislu trenutne zakonske regulative kod nas, te opsega nekih klasičnih predmeta i nužnosti preferiranja engleskog na račun drugih stranih jezika, sve su ostale ocjene zaista više nego odlične. Neka mi na ovom mjestu bude dozvoljeno citirati dio ocjene našeg nastavnog programa jednog od najeminentnijih geodeta današnjice, i to na originalnom engleskom jeziku: "… Let me say first that I consider the curriculum to be excellent and to meet perfectly international standards. … Thus I congratulate the Faculty of Geodesy on having designed such an excellent curriculum, and congratulate Croatia on having an internationally recognized education in modern Geodesy".

U nastavku slijedi detaljan prikaz svih predmeta i satnice odobrenog novog nastavnog plana na sveučilišnom dodiplomskom studiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dodiplomski studij za stjecanje zvanja diplomirani inženjer geodezije traje devet semestara i sastoji se od zajedničkog i izbornog dijela. Zajednički dio (vidi tablicu 1) upisuju svi studenti bez obzira na usmjerenje, a čine ga predmeti koji su nužni svakom diplomiranom inženjeru geodezije. Tablice 2, 3 i 4 daju prikaz obvezatnih i izbornih predmeta na novouvedena tri usmjerenja u četvrtoj i petoj godini studija. Ta usmjerenja su:

• Fotogrametrija i kartografija,
• Inženjerska geodezija,
• Satelitska i fizikalna geodezija.

 
Na kraju dobro je usporediti satnice novog nastavnog plana s tjednim prosjekom sati na devet njemačkih fakulteta kao i na fakultetu u Beču. Ta je usporedba, ali samo za najvažnije predmete, sadržana u tablici 5., iz koje se jasno uočava izvrsno slaganje između našeg i devet njemačkih fakulteta u broju sati najvažnijih predmeta na obaveznom dijelu studija tijekom prve tri godine.

 
Nešto veće odstupanje satnice u usporedbi s bečkim nastavnim programom, može se objasniti različitim početkom s usmjerenjima te trajanjem studija. Naime, na TU Beč se s usmjerenjima započinje već u petom semestru, dok cjelokupni studij traje deset semestara.

Uspoređujući stari nastavni plan i program Geodetskog fakulteta s novim, uočljive su zaista velike promjene. Tako je u prve tri zajedničke godine studija povećana satnica Geoinformatike (bivši KOGP) za tri puta, te je po prvi puta uveden predmet Satelitska geodezija. Sve je to naravno u duhu svjetskih trendova i za modernizaciju studija nužnih promjena, o kojima je ovdje već bilo riječi.

Pogledaju li se usmjerenja, to se pored detaljnig izučavanja temeljnih predmeta za pojedine smjerove, primjećuje i značajna prisutnost digitalnih tehnika te novih kolegija kao što su Geoinformacijski sustavi, Komunalni informacijski sustavi, Organizacija geodetskih radova i dr. Mora se spomenuti i uvođenje predmeta Pomorska geodezija na usmjerenju Satelitska i fizikalna geodezija, s čime se i u geodeziji po prvi puta pridaje značaj činjenici da skoro pola teritorija Hrvatske pripada akvatoriju Jadranskog mora.

4. Zaključne konstatacije i pogled u budućnost

Novi nastavni program sveučilišnoga dodiplomskog studija na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu sigurno je veliki korak naprijed u smislu modernizacije nastave i zadovoljavanja međunarodnih standarda u području visoke geodetske naobrazbe u Republici Hrvatskoj. No, za sada je to ipak samo prvi od važnih koraka koji nužno moraju uslijediti, a to su daljnje osposobljavanje nastavnika, ponajprije mlađih, te nabavka najmodernije nastavne i geodetske opreme. Jedino na taj način moći ćemo, i nastavnici i studenti, biti ravnopravni svijetu u području digitalne fotogrametrije, robotike, satelitske navigacije, GIS tehnologije, inercijalnih sustava i svega novog što nam skora budućnost još donosi. Već danas se u anglosaksonskim zemljama to jednim imenom naziva geomatika. Stoga je za očekivati da će nas, u cilju napretka geodetske znanosi i struke, hrvatska država nastaviti adekvatno pratiti putem stipendija za mlade asistente, omogućavanjem nabavke moderne geodetske i kompjutorske opreme, … . Bez svega toga, čini me se da bi ovaj zaista kvalitetni nastavni plan i program ostao ipak samo slovo na papiru.

Naravno, to ni u kom slučaju ne znaći da je ovaj nastavni program idealan i da ga ne treba stalno dotjerivati i modernizirati. Već nakon prve tri godine njegove praktične realizacije uočeni su neki nedostaci koje treba čim prije ispraviti. Zapravo, nužno je stalno praćenje svjetskih trendova u nastavi geodezije, te brzo reagiranje na njih kroz prikladno modificiranje naše nastave. Mišljenje naših studenata, koji prvi studiraju po novom nastavnom modelu, također je vrlo važno pri sagledavanju njegove kvalitete i praktične izvedivosti. Diplomirani inženjeri s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu moraju i dalje ostati priznati i prepoznatljivi ambasadori hrvatske geodezije bilo gdje u svijetu, kao što je to i do sada bio slučaj.